Europa odbacuje američki mirovni plan za Ukrajinu

Dva izvora upoznata s razgovorima rekla su za Reuters da je Washington signalizirao predsjedniku Volodimiru Zelenskiju da Ukrajina mora prihvatiti američki nacrt okvira za okončanje rata, uključujući odricanje od dodatnih teritorija i ograničavanje kapaciteta njenih oružanih snaga. Izvori su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Intenziviranje američke diplomatije dolazi u složenom trenutku za Kijev: ukrajinske snage suočene su s pritiskom na tarištu, dok je vlada pogođena korupcijskim skandalom zbog kojeg je parlament u srijedu razriješio dužnosti dva ministra. Istovremeno, Rusija nastavlja noćne napade na ukrajinske gradove i infrastrukturu, uz civilne žrtve i prekide električne energije. Lokalni zvaničnici navode da je 26 ljudi poginulo, a 22 se vodi kao nestalo nakon udara projektila koji je uništio stambeni blok u srijedu u ranim jutarnjim satima.

Europa: “Mir ne smije biti kapitulacija”

Ministri vanjskih poslova EU-a, okupljeni u Bruxellesu, bili su oprezni u komentarima, budući da američki plan nije u potpunosti objelodanjen. Ipak, jasno su poručili da će se protiviti rješenjima koja nalažu teško prihvatljive ustupke Ukrajini i naglasili da Kijev mora zadržati sposobnost odbrane.

“Ukrajinci žele mir – pravedan mir koji poštuje suverenitet svih, trajan mir koji ne može biti doveden u pitanje budućom agresijom. Ali mir ne može biti kapitulacija”, izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot.

Poljski ministar Radek Sikorski istakao je da Ukrajina, kao žrtva agresije, ne smije biti ograničena u vlastitoj odbrani. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, Kaja Kallas, dodala je da svaki dogovor mora uključiti evropske partnere i samu Ukrajinu.

Američki državni sekretar Marco Rubio naveo je na platformi X da Washington “nastavlja razvijati listu mogućih ideja” za okončanje rata, naglasivši da će “trajni mir zahtijevati teške, ali nužne ustupke s obje strane”.

U Kijevu boravi američka vojna delegacija koju predvode sekretar Kopnene vojske Dan Driscoll i načelnik Štaba Randy George. Oni su se u srijedu sastali s vrhovnim ukrajinskim komandantom Oleksandrom Sirskiijem, koji je poručio da je najbolji put ka pravednom miru jačanje ukrajinske protuvazdušne odbrane, sposobnosti dubinskog djelovanja na ruskoj teritoriji i stabilizacija linije fronta.

Rat na pragu četvrte zime

Kako se približava četvrta zima najkrvavijeg europskog sukoba u osamdeset godina, ruske snage sporo, ali postojano napreduju i spremaju se da zauzmu Pjervu značajnu urbanu oblast i uništeni istočni željeznički čvor Pokrovsk.

Rusija, koja je pokrenula invaziju 2022. godine, sada kontroliše gotovo petinu Ukrajine i insistira da rat neće biti okončan bez dodatnih teritorija, trajne ukrajinske neutralnosti i smanjenja njenih oružanih snaga. Kijev tvrdi da bi to značilo kapitulaciju i ostavilo zemlju ranjivom na nove napade.

Nakon neuspjele ukrajinske kontraofanzive 2023., front se pretvorio u iscrpljujući rat duž linije dugе 1.000 kilometara, obilježen dronovima, artiljerijom i velikim gubicima na obje strane. Ruske snage sada su nadomak Pohrovska, grada koji je nekada imao 60.000 stanovnika.

Istovremeno, američki predsjednik Donald Trump, koji je nakon povratka u Bijelu kuću ove godine obećao brzo okončanje rata, preusmjerio je politiku SAD-a ka prihvatanju dijela ruskih opravdanja za invaziju, iako istovremeno vrši pritisak na Moskvu da pristane na ustupke. Prošlog mjeseca najavio je samit s Vladimirom Putinom, ali ga je ubrzo otkazao nakon što je Kremlj odbio promijeniti svoje zahtjeve, navodi Reuters.

Trump je uveo sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama, što bivša administracija pod Joeom Bidenom nikada nije učinila. Petak, 21. novembar, rok je za strane kupce ruske nafte da obustave dalje nabavke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad